Francuska je ove godine najavila da će zabraniti upotrebu Wi-Fi-ja u porodilištima…

 

Zašto su sunce i mikrovalna opasni, a Wi-Fi nije?

Prije toga Kanadska konfederacija vijeća roditelja donijela je rezoluciju kojom je pozvala Odbor za obrazovanje da zaustavi instaliranje Wi-Fi-ja i ostale bežične tehnologije u škole u kojima je moguća mrežna tehnologija. U ožujku je pak naš ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar zatražio studiju o mogućoj izloženosti učenika zračenju bežične tehnologije. Je li to znak za uzbunu i dokaz da postoje opravdani razlozi za strah od Wi-Fi-ja?

Zašto WHO na popisu mogućih kancerogena ima Wi-Fi?

Istina je to da je International Agency for Research on Cancer, koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), radiovalove frekvencija na kojima rade mobiteli i Wi-Fi svrstala u kategoriju MOGUĆIH uzroka raka 2B. No što to točno znači? U kategoriju 2B svrstane su sve one tvari, agensi, zračenja i sl. čije kancerogeno djelovanje nije dokazano, ali za koje istovremeno nema ni jasnih dokaza da ne mogu uzrokovati rak. Među njima se primjerice mogu naći i kava i ukiseljeno povrće. Ista agencija svrstala je alkohol u kategoriju 1A, među tvari koje DOKAZANO mogu uzrokovati rak! Između ove dvije kategorije nalazi se skupina 2A, u koju su uvrštene tvari i agensi koji su VJEROJATNO karcinogeni.

Hoćete li zbog toga potpuno prestati piti vino, pivo i kavu ili jesti kisele krastavce i papriku?

Koja su zračenja štetna, zašto i kada?

Malo je ljudi koji se ne boje zračenja. Tom strahu jako je pridonijelo nuklearno oružje čije je zračenje vrlo opasno, ali još više poplava brojnih kvazimedicinskih praksi kao što je primjerice radiestezija, koja širi strah od svega u čemu postoji elektricitet – od utičnica, preko stand by žaruljica na uređajima i električnih kabela do dalekovoda i odašiljača.

Istina je to da elektromagnetski valovi mogu biti vrlo štetni, odnosno da mogu uzrokovati rak. No znanstvenici se slažu u mišljenju da uglavnom vrijedi jednostavno pravilo – što je viša frekvencija, a time i energija nekog elektromagnetskog vala, te što je veći intenzitet zračenja, to je veća šteta koju ono može uzrokovati.

Na koji način zračenje uzrokuje štetu u organizmu? Prema djelovanju na tvari, uključujući žive organizme, zračenje možemo podijeliti u dvije skupine – na ionizirajuće i neionizirajuće.

Ionizirajuće zračenje ima velike energije, a u njega spadaju gama-zrake koje nastaju u svemiru ili u nuklearnim eksplozijama, rendgenske zrake, beta-zračenje, koje se sastoji od brzih negativno nabijenih elektrona, i alfa-zračenje sastavljeno od brzih jezgara atoma helija.

Prolaskom kroz stanice ionizirajuće zračenje iz molekula i atoma može izbiti elektrone. Zbog toga pucaju kemijske veze i stvaraju se tzv. slobodni radikali koji su izuzetno agresivni jer vrlo rado stupaju u reakcije s drugim molekulama pa mogu uzrokovati greške u DNK, proteinima i sl. Treba imati na umu da se kemijske veze ostvaruju upravo preko elektrona.

Ultraljubičaste zrake imaju značajno manju frekvenciju od gama-zraka i rendgenskog zračenja, ali ipak mogu biti štetne jer imaju dovoljno energije da pobude elektrone i naruše kemijske veze u molekulama. Posebno je štetno UVB-zračenje, koje ima veću energiju od UVA. Stoga stručnjaci upozoravaju da dugotrajno sunčanje i ‘kvarcanje’ u solarijima može uzrokovati rak kože, melanom.

Kada zračenje na kojem rade mobiteli i Wi-Fi može biti opasno?

Frekvencije mikrovalova na kojima rade mobiteli, Wi-Fi, televizijski, radijski i mobilni odašiljači mnogo su niže od ultraljubičastog svjetla, štoviše niže su čak i od frekvencija vidljivog svjetla, pa čak i od infracrvenog zračenja koje stvaraju sva tijela za grijanje.

Zapravo treba imati na umu da smo cijeli život okupani brojnim vrstama zračenja bez kojih život ne bi bio moguć. U biti, cijeli svemir kupa se upravo u zračenju na kojem rade mobiteli i Wi-Fi. To zračenje nastalo je u velikom prasku i naziva se kozmičkim mikrovalnim pozadinskim zračenjem. Na starim televizorima ono se moglo vidjeti kao dio ‘snijega’ na ekranu kada je stanica prestala s emitiranjem. U svakom kubnom centimetru svemira danas se nalazi 300-tinjak fotona koji su potekli iz velikog praska, a imaju frekvenciju mobitela.

Na sličnim frekvencijama rade i daljinski upravljači za televizore i kućni alarmi te uređaji koji se postavljaju na kinderbete kako bi nam dojavili je li se probudilo dijete. U tom su području i frekvencije zračenja radijskih i televizijskih stanica kojima smo izloženi već više od stoljeća.

Ako mikrovalne pećnice mogu biti opasne, zašto ne i Wi-Fi?

Mikrovalovi mogu biti opasni za ljude samo ako im je intenzitet velik. Oni ne mogu izazvati ionizaciju, već samo titranje i rotaciju molekula, što pak uzrokuje zagrijavanje tvari. Na tom principu rade mikrovalne pećnice. No mobiteli nemaju ni približno takav intenzitet zračenja kao mikrovalne pećnice, a Wi-Fi je još slabiji. Usporedbe radi, godišnja doza zračenja koju možete dobiti od Wi-Fi-ja u sobi jednaka je dozi koju će dobiti u 20 minuta razgovora mobitelom jer se mobitel drži neposredno uz glavu, a poznato je da intenzitet zračenja pada eksponencijalno s kvadratom udaljenosti, odnosno vrlo naglo (primjerice zračenje na udaljenosti od metra bit će 10.000 puta slabije od zračenja na udaljenosti od centimetra). Konačno, signal Wi-Fi-ja je 100.000 puta slabiji od zračenja mikrovalne pećnice, što znači da ne može zagrijati ni nešto što se nalazi u neposrednoj blizini, a kamoli na drugom kraju sobe. Naravno, ni mikrovalna nije opasna ako ne stavite ruku ili glavu u nju!

Ljudi se ponekad boje činjenice da se mobiteli za dugih razgovora zagrijavaju jer pretpostavljaju da je njihova toplina nastala zračenjem, što bi trebalo značiti da mobiteli na sličan način na daljinu zagrijavaju naš mozak. No mobiteli nas zapravo griju zato što im se tijekom dugog rada zagrijavaju baterije.

Wi-Fi navodno djeluje na hiperosjetljive ljude!?

Neki ljudi koji pate od glavobolja, migrena, mučnina i sl. tvrde da mogu osjetiti kako im škodi Wi-Fi. U općoj populaciji ima oko pet posto ljudi koji su uvjereni da imaju takve sposobnosti. No ne postoje dokazi da je to istina. U studiji provedenoj 2007. znanstvenici su tražili od dobrovoljaca koji su tvrdili da mogu osjetiti elektromagnetsko zračenje da pogode kada je mobitel uključen, a kada nije. Nitko od 44 navodno hiperosjetljivih sudionika nije to uspio pogoditi! Naprotiv, studija je pokazala da su oni navodno osjetljivi osjećali simptome onda kada su bili uvjereni da su mobiteli uključeni, što znači da su osjeti bili izazvani osobnim uvjerenjem, odnosno doživljajem.

Što onda znače mjere opreza u nekim zemljama?

Prije svega treba znati da su poruke opreza koje stižu iz Francuske i Kanade rezultat akcija roditelja koje su motivirane strahom za djecu. Želja roditelja da znaju može li neka nova tehnologija biti štetna za njihovu djecu sasvim je opravdana i razumljiva.

Primjerice danas ne znamo na koji način će na psihu djece djelovati korištenje suvremenih oblika komunikacije kao što su Facebook ili SMS. Trebat će proći neko vrijeme da vidimo rezultate.

No to ne znači da ne možemo ništa znati o djelovanju mikrovalova. Naprotiv, njihovo djelovanje je vrlo dobro istraženo i ispitano u brojnim studijama, a one nisu pronašle ništa što bi nas trebalo zabrinjavati, osobito kada je u pitanju zračenje Wi-Fi-ja.

Ipak, stručnjaci iz predostrožnosti preporučuju da djeca ne provode sate i dane s mobitelima na ušima.

 

Cafe.ba/Kokodix.com

Zašto su sunce i mikrovalna opasni, a Wi-Fi nije?

| Nauka, Zanimljivosti |
About The Author
-