PITANJE ZA FILANDRU VRIJEDNO ŠEST MILIJARDI DOLARA: Šta bi se dešavalo u Sarajevu da je Saudijac Sulejman Al Šidi ši’ja, a ne selefija?!

Sudeći prema trenutnom “raspoloženju” unutar bošnjačkog religijskog bića,  koje obiluje visokim animozitetom i anatemom između selefija i ši’ija, svaki dan bi neko podmetnuo bombu ili pucao u goste hotela ili posjetioce tržnog centra!

 

Šta bi se dešavalo u Sarajevu da je vlasnik hotela “Bristol”, “Sarajevo city centra”, “Poljine hills” itd, Saudijac Sulejman Al Šidi  ši’ja, a ne selefija (vehabija)?! Ili da su Iranci, za koje se tvrdi da su ši’je,  investirali i se spremaju investirati desetak milijardi dolara samo u i oko Sarajeva kao što to čine Arapi, porijeklom iz Saudijske Arabije ili tzv. zemalja zaljeva koje se smatraju kolijevkom selefizma (vehabizma)?! Sudeće prema trenutnom “raspoloženju” unutar bošnjačkog religijskog bića,  koje obiluje visokim animozitetom i anatemom između selefija i ši’ija, svaki dan bi neko podmetnuo bombu ili pucao u goste hotela ili posjetioce tržnog centra! Ovaj odgovor vrijedi 6,2 milijarde dolara koliko se Saudijska Arabija hvali da je donirala novca Bošnjacima od agresija na BiH do danas!!!

O ovome Muderis Sanin Musa i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu sociolog Šaćir Filandra, koji su bili gosti Pressinga na N1, nije bilo ni riječi.

Evo o čemu je drvio uvaženi odgajatelj budućih bošnjačkih politologa kojeg su generacije stenogramski citirale:

Filandra je prvo istakao da problem paradžemata nije od jučer i da ga godinama stavljamo pod tepih.

Već je istekao rok koji je Islamska zajednica u BiH dala paradžematima da se inkorporiraju u zvanične institucije. Međutim, kako sada stvari stoje, to se neće desiti i ovaj proces će ići teško.

“Cijela pojava će još trajati. Određeni rezultati će biti postignuti”,kazao je Šaćir Filandra na početku gostovanja u emisiji.

“Vjerujem u pozitivan ishod svega. Vjerujem da će velika većina tzv. paradžemata shvatiti potrebu jedinstva Bošnjaka i muslimana na ovim prostorima, poslušati poziv i integrisati se. Postavlja se pitanje šta ta integracija nudi i kako će onda izgledati”, pita se Musa.

Od sutra paradžemati prestaju biti briga Islamske zajednice a postaju briga države. Da li represivne mjere mogu donijeti neželjeni efekt?

“Nadam se da neće biti sile ni sa koje strane. Sila nigdje nije dala ekstra rezultate i mislim da ona neće biti upotrijebljena ovdje. Nadam se da to toga neće doći jer to nije ni metoda ni sredstvo”, dodao je on.

Represiju ne očekuje ni profesor Filandra.

“Ona ne bi bila dobra, ni pametna. Podržavam stav za monopolizacijom i institucionalizacijom islama. Postoje društveno opravdani razlozi za takvom akcijom. Nije očekivati da svi akteri pristanu na takvu poziciju. Ne bi ni u kom slučaju bilo upitno da dođe do represivnih mjera. Neke negativne energije ne treba razvijati niti očekivati eskalaciju”, kaže Filandra.

Što ta integracija može značiti?

“To logički slijedi da je bio nedostatak Islamske zajednice. Po mom mišljenju ključno je da IZ činiocima i subjektima treba da ponudi zadovoljavajući prostor, interpretativne okvire… Od uleme u IZ se očekuje daljnji razvoj islamskog mišljenja od postignutog nivoa kako bi se izlazilo u susret nadolazećim pitanjima inače će situacija ići ka krajnjoj polarizaciji”, dodao je Filandra.

Jesu li današnji paradžemati uzrok razdora?

“Očigledno da jesu. Očigledno da se u tim džematima promovira određena ideologija, ideologija tekfira. Apsolutno sam za zatvaranje tih džemata i pozivam vraćanju Kur’anu. IZ je naš cilj, ali šta onda nudi? Na koji će način integrisati te ljude? Bio sam izvanredno tijesto u rukama pekara, ali mi je Gospodar moj dao mudrost”, kazao je Musa.

“Zatvaranjem paradžemata a ne nuđenjem alternative nećemo riješiti problem. Ja sam bio u Aktivnoj islamskoj omladini koja je okupljala selefijski pokret. Ona je bila struktura koja je željela raditi za islam, ali jednoj svojoj interpretaciji islama za razliku od onog što je Islamska zajednica promovirala. Moram kazati da su mi vrata bila zatvorena te 2000. i 2001. godine. Da bi se ušlo u Islamsku zajednicu, krenuo sam putem Novog Pazara, sa željom da se vratim u svoju Islamsku zajednicu. To se do danas nije desilo”, kazao je Musa.

Kaže da izraz “vehabija” nije volio.

“Ako vehabizmom smatra  duga brada, kratke pantalone i različito obavljanje namaza, bio sam vehabija. Pozivamo na pokornost poglavaru IZ. Ako će mi radikali zamjeriti, neće to biti prvu put. Nadam se da će ova emisija otvoriti neka nova vrata. Neki ljudi i strukture ne primaju pokajanje”, dodao je Musa.

Filandra kaže da poznaje Musu iz poslijeratnog vremena kada je držao predavanja  u Aktivnoj islamskoj omladini. Profesor na Fakultetu političkih nauka smatra da je došlo do jedne demonopolizacije u pristupu informacijama na način da muslimani formiraju stavove nezavisno od svog okruženja.

“Svaka interpretacija svake doktrine ima sasvim jasne i određene kulturološke konsekvence. Kad je u pitanju IZ postoji ogroman broj mladih muslimana koji su isključeni iz institucije”.

Što je pravi uzrok?

“Stvorili smo društvo koje je vrlo nepravedno velikom broju mladih, poštenih, obrazovnih i dobrih muslimana ne omogućava inkluzivnost, participaciju u društvenim tokovima. Ne stvaramo prostor za uključivanje u društveni život. Nastaju nezadovoljstva, frustracije, drugačija grupisanja, traženja alternative…. Nećemo riješiti stvar sa nalozima Islamske zajednice”, dodao je Filandra.

“Lokalni imami, njihov dobar dio, dobro društveno i materijalno situirani, dobro politički uvezani sa vladajućim sistemom, ni na koji način nisu bili uzor jednom mladom čovjeku. Problem nije nastao eminentno u okviru IZ niti ga ona ne može na taj način riješiti. Problem je mnogo kompleksniji”, kazao je Filandra.

“Mislim da su informacije svuda oko nas. Njih nije moguće kontrolisati. Mi imamo masu mladih ljudi koji tragaju za vjerom. Mladost voli jedan oblik ispovijedanja islama. Moramo kazati da je omladina nosilac ovoga o čemu pričamo, paradžemata i samoubilačkih napada”, dodao je Musa.

Koje je rješenje problema?

“Od ’93. godine do danas problem se manje više stavlja pod tepih. Ovaj zahtjev IZ je najodlučniji, podržavam ga, ali njegovi dometi su ograničeni”, kaže Filandra.

Može li se postići kompromis između radikalnog i slobodnijeg pristupa islamu?

“Sa tim radikalnijim tumačenjem islama nema kompromisa. Treba upotrijebiti sve forme razgovora. Treba različite nivoe uključivati. S radikalnijim elementima nije moguće razgovarati. Bojim se da postoje pojedinci koji su neprilagodljivi i to je problem”, kazao je Filandra.

“Muslimani između, s jedne i druge strane su veoma blizu. Trebaju nam mostovi koji će spajati te ljude. Treba nam dijalog da vidimo ta je to sitno”, kazao je Musa.

 

(The Bosnia Times)

PITANJE ZA FILANDRU VRIJEDNO ŠEST MILIJARDI DOLARA: Šta bi se dešavalo u Sarajevu da je Saudijac Sulejman Al Šidi ši’ja, a ne selefija?!

About The Author
-